Vitamini i minerali za zdravlje kože i kose

Piše: Slađana Divković, dr. med., Acu Medic centar, Zagreb, dopredsjednica Udruge za        prevenciju prekomjerne težine

Koža je najveći organ našeg tijela površine 1,5 do 2 m2 i debljine do 4 mm, te čini 18% ukupne tjelesne težine. Koža poput zaštitnog omotača čini granicu između okoline s jedne strane te unutarnjih organa, tjelesnih mišića, krvnih žila i živaca s druge strane. Mnoge bolesti očituju se i na koži, a svaka promjena ili poremećaj njezine funkcije mogu se odraziti na cjelokupno zdravlje. Koža se tijekom života mijenja, postaje tanja, postupno stari, pojavljuju se bore, pigmentacije, smanjuje joj se napetost i jedrina. Područje oko očiju, vrat, dekolte i ruke posebno su osjetljivi budući da je koža na tim mjestima tanja, osjetljivija i najizloženija vanjskim štetnim utjecajima.

Zdravlje kože
Građa kože je specifična i u osnovi je čine tri dijela:

1. Vanjski sloj - epidermis ili pokožica koji čini višeslojni pločasti epitel, a sastoji se od sloja živih stanica i sloja odumrlih stanica, te masti i vode. Taj se sloj neprekidno obnavlja, odnosno skida s površine kože (ljuska). Stanice u donjem sloju stvaraju pigment melanin koji daje boju koži i štiti je od štetnog UV zračenja.
2. Srednji sloj ili dermis sastoji se od veziva koji čine kolagena i elastična vlakna, koja koži daju čvrstoću, otpornost, elastičnost i napetost. U srednjem su sloju još smještene krvne kapilare, žlijezde lojnice i znojnice te živčani završeci koji reagiraju na podražaje kao što su bol, pritisak, toplina i vibracije.
3. Dublji sloj ili hipodermis nalazi se ispod srednjeg sloja, čini ga potkožno masno tkivo i rahlo vezivo, i povezuje kožu s podlogom. Djeluje kao toplinski izolator i amortizer (neutralizira udarce) i pohranjuje energiju.Iz kože na prijelazu epidermisa u dermis rastu dlake (vlasi) i to iz folikula. Osim vlasi iz kože rastu i nokti - zaštitne ploče na krajevima prstiju koji se sastoje od fibroznog proteina (bjelančevine) koji zovemo keratin.

Funkcija kože je specifična i višestruka:

1. Koža je zaštitni omotač tijela - štiti unutarnje organe od vanjskih nepovoljnih čimbenika, mikroorganizama i štetnih tvari. U koži je deponirano najviše vode, proteina, lipida (masti) i minerala.
2. Koža sudjeluje u procesima regulacije tjelesne temperature koju kontrolira hipotalamus u mozgu. Potkožno masno tkivo pruža dodatnu izolaciju štiteći tijelo od mehaničkih i fizikalnih smetnji.
3. Koža je organ za izmjenu (izlučivanje) tvari - zajedno s bubrezima i plućima ima važnu ulogu u procesima detoksikacije organizma. Preko žlijezda znojnica i lojnica izlučuju se štetne tvari iz organizma. Na izmjenu tvari u koži znatno utječe građa kože uvjetovana starosnom dobi, prehranom i utjecajem hormona.
4. Koža je osjetilni organ zadužena za osjet dodira zahvaljujući receptorima za dodir koji su najviše zastupljeni na jagodicama prstiju i usnama. Slijepe osobe "čitaju" vršcima prstiju.

Koža voli vodu
Voda je lijek i eliksir za zdravlje i ljepotu, a dehidracija i nedovoljan unos vode najprije se vide na koži. Sveobuhvatni tretmani opuštanja za tijelo i duh (spa i wellness) nezamislivi su bez vode. Voda sa termalnih izvora bogata je mineralima i umiruje, pomaže kod upalnih bolesti kože, popravlja prokrvljenost, a dermatološki pripravci s termalnom vodom savjetuju se za osjetljivu kožu sklonu alergijama ili upalama. Slično je i s morskom vodom, a plivanje ne samo da potiče sve mišiće nego i pridonosi dobrom izgledu kože budući da potiče prokrvljenost, disanje i izmjenu tvari u organizmu.
Koža tijela osjetljivija je na isušivanje od kože lica budući da ima manje lojnih žlijezda, a sama obnova stanica je malo sporija. Neki od sastojaka u pripravcima za njegu kože tijela imaju poseban učinak:

• voćne kiseline (AHA) imaju učinak ljuštenja, zatezanja i bolje opskrbe kisikom
• derivati vitamina A i retinol imaju dubinsko djelovanje jer potiču obnovu stanica i jačanje kože
• biljna ulja i ceramidi važni su za hranjenje i vlaženje kože. Prirodni lipidi koji se nalaze u površnom sloju kože kontrolirajući njezinu propusnost smanjuju gubitak vode preko kože. Ulja jojobe i avokada savjetuju se za veću elastičnost i čvrstoću kože
• hijaluronska kiselina važan je sastojak osnovne tvari vezivnog tkiva i djeluje tako da vraća vlagu koži sa snažnim učinkom upravo na dehidriranu kožu.

Kako bismo pravilno njegovali kožu, najprije moramo znati kojem tipu pripada uzimajući u obzir i životnu dob. Savjet stručne osobe svakako je koristan. Redovito čišćenje kože i skidanje šminke osnovni je preduvjet za daljnje korake u našoj brizi za kožu. Na našem licu vidi se baš sve: umor, neispavanost, nebriga, iscrpljujuće dijete, prebrz životni tempo i sl. Vitamini i minerali su važni jer aktiviraju mnoge enzimske sustave u organizmu. Stoga je prehrana ključna budući da naš organizam (osim rijetkih) nema sposobnost njihove sinteze. Vitamini (antioksidansi), osobito A, E, C, te vitamini B skupine i minerali kao što su: cink, magnezij, bakar, selen, krom, vanadij te esencijalne: omega-6 masne kiseline (gama linolenska kiselina) i omega-3 masne kiseline važni su u svakodnevnoj prehrani, a njihov smanjen unos ili neravnoteža mogu se manifestirati kroz kožu sklonu crvenilu, pucanju kapilara, ljuštenju i ranom nastanku bora. Sve to u konačnici rezultira bržim starenjem kože. U prehrani se savjetuje što više sezonskog voća i povrća osobito žutoga i narančastog koje je bogato beta karotenom, te žitarice, mahunarke, sjemenke i oraščići. Uprženo, masno, gazirano, alkohol i šećer treba izbjegavati. Kožu najprije treba nahraniti iznutra, a potom i lokalno, izvana, izravnim nanošenjem hranjivih i vitaminskih pripravaka na kožu. Koža zahtijeva cjelodnevnu njegu i malo više truda, ali je istodobno i zahvalna jer se uloženi trud vraća dobrim izgledom i svježinom što se u konačnici odražava na naše psihičko i fizičko zdravlje.

Vitamini važni za zdravlje kože:
Vitamin A (betakaroten) - vitamin ljepote

• čuvar epitela kože i sluznica
• potiče obnavljanje oštećenog tkiva (epitelizaciju i stvaranje novih stanica kože)
• povećava elastičnost kože i sprečava isušivanje
• štiti kožu od štetnog utjecaja sunčevih zraka i održava ravnomjernu preplanulost kože dulje vrijeme
• smiruje kožu podložnu upalama (akne, ekcemi).

Kod nedostatka vitamina A pojavljuju se poremećaji orožavanja kože u obliku zadebljanja (hiperkeratoze), koža se pretjerano ljuska, suha je, a može biti i sklona upalama (akne, nedovoljan unos vitamina A i B kompleksa).

Vitamin E (antioksidans) - vitamin sreće

• usporava starenje kože
• popravlja perifernu cirkulaciju
• pomaže kod osjetljive suhe kože sklone pojačanim pigmentacijama
• zajedno s vitaminom B5 omekšava i hrani kožu i vraća joj vlažnost
• sprečava pucanje kapilara
• koristan je u pretvorbi keloida (nepravilnih izraslina i ožiljaka) u normalnu kožu.

Uobičajeni je sastojak vitaminskih krema i seruma za kožu.

Vitamin C - antioksidans i antialergijski vitamin

• sudjeluje u sintezi kolagena (najvažnijeg sastojka kože)
• ubrzava zarastanje rana štiti kožu od slobodnih radikala (antioksidans) i usporava nastanak bora
• vraća koži vlažnost i sposobnost regeneracije
• kod alergija smanjuje otok i crvenilo
• ublažuje oštećenja nastala zbog štetnoga UVA i UVB zračenja
• štiti kožu od infekcija
• regulira pH kože (kiselost) pa je važan u tretiranju upalnih procesa i kože sklone aknama.

Prikladan oblik za izravno nanošenje na kožu je u obliku seruma. Može se primijeniti uz već postojeću njegu s tim da se ne miješa izravno s drugim kozmetičkim sredstvima, nego se nakon nanošenja pričeka nekoliko minuta, pa tek onda nanosi uobičajena krema.

B - kompleks vitamini

• vitamin B2 - štiti kožu i sluznice od pucanja (nedostatak kod djece - žvale)
• Vitamin B3 - pomaže kod suhe, upaljene kože (crvenila, ljuskastih ekcema)
• vitamin B5 - borac protiv problematične kože
• vlaži kožu
• pospješuje rast novih stanica (nedostatak može dovesti do vitiliga odnosno gubitka pigmentacije) pojedinih dijelova kože.

Vitamini A, C i B5 najbolji su saveznici tijela u ljetnim mjesecima kada zbog djelovanja sunčevih zraka koža treba pojačanu zaštitu iznutra i izvana, što joj osiguravamo pripravcima s visokim zaštitnim faktorom. Koža ne oprašta i posljedice neodgovarajuće skrbi mogu biti od opeklina, neravnomjerne boje, pojačane pigmentacije i "flekica" te sitnih bora pa do onih ozbiljnijih kao što su promjene boje, veličine i oblika već postojećih madeža. Stoga se savjetuje izbjegavati najjače sunce u vremenu između 10 i 17 sati. Osobe svjetlije puti su osjetljivije i trebaju nanositi jači zaštitni faktor.

Na izgled i vitalnost kože utječu:

1. Genetsko naslijeđe
2. Vanjski agresivni čimbenici (pretjerano izlaganje suncu i štetnom djelovanju UV zraka, vjetar, smog, prašina, hladnoća)
3. Loše životne navike: nepravilna prehrana, pušenje, alkohol, nedovoljno kretanja, nedovoljan unos tekućine, premalo sna, stres. Sve to rezultira bržim starenjem kože. Poslije 20. godine svaka treća stanica kože stari i sporije se obnavlja. Poslije tridesete smanjuje se sinteza vezivnih komponenti kože (kolagena i elastina) pa se postupno gubi elastičnost i napetost kože.

Starenje kože ubrzavaju:

1. Nekontrolirano i pretjerano izlaganje suncu. Što je osoba svjetlije puti, to je više izraženo tzv. fotostarenje kože (UVA i UVB zrake sunčevog spektra). Osim lica posebno su osjetljivi vrat i dekolte, odnosno dijelovi kože koji su više izloženi suncu.
2. Loša cirkulacija u području kože lica i vrata koja se, osim vježbom i masažom, može ubrzati i skidanjem površinskog sloja mrtvih stanica (piling) koje daju koži žut, opušten, umoran i melankoličan izgled. Najosjetljivija i najtanja je koža oko očiju, te koža vrata i ruku, koja najprije otkriva godine te je ne smijemo zanemariti. Vitalnost i zdravlje kože ovisi o njezi izvana, ali i iznutra.
3. Dehidracija i nedovoljan unos tekućine, poglavito vode. Budući da voda čini više od 60% tjelesne težine normalno uhranjenog čovjeka, potrebno je dnevno popiti najmanje litru i pol (8 čaša) obične vode. 

Minerali važni za zdravlje kože

Minerali su sastavni dio epiderme (0,5%) i važni su za zdravlje i vitalnost kože. Termalna lječilišta i toplice terapijske postupke temelje na ljekovitim učincima minerala. Termalne vode po svom sastavu slične su fiziološkoj otopini soli, vlaže, umiruju i djeluju protuupalno. Mogu se primijeniti u obliku raspršivača u spreju, nakon čega se koža ne briše nego se pusti da upije i djeluje. Nakon sunčanja, bavljenja sportom, kao idealno osvježenje u prostorijama sa suhim zrakom ili tijekom putovanja dobro će doći i mineralna negazirana voda u bočici s raspršivačem koju jednostavno možete pripremiti i sami.

Najvažniji minerali za zdravlje kože:
Magnezij

• regulira Ph kože (kiselost - normalna je 4,2 do 5,6)
• djeluje protuupalno
• osigurava pravilnu diobu stanica
• kod upaljene kože zaustavlja rast bakterija.

Cink

• smiruje upalu kod infekcija kože (bakterijskih, virusnih)
• kod herpesa ubrzava sušenje mjehurića
• pomaže zacjeljivanje rana (poslije operativnih zahvata)
• pomaže kod osjetljive kože sklone iritacijama i upalama (alergije, ubodi kukaca)
• zajedno s bakrom smanjuje crvenilo i svrbež kože
• cink, bakar i magnezij u koktelu s vitaminima potiču obnavljanje i metabolizam stanica kože
• pušenje umanjuje ljekovite učinke cinka na organizam (uništava ga kadmij iz duhanskog dima).

Zdravlje kose
Kosa je rožnata tvar, građena od bjelančevine koju zovemo keratin. Keratin je ujedno najjači ljudski protein, a građen je od aminokiselina koje imaju znatan utjecaj na izgled i strukturu kose. Znanstvene su studije pokazale da se tijekom normalnoga životnog vijeka jedne vlasi, oko tri godine, postotak aminokiselina smanji za čak 50% i to ne nestaju u istom omjeru od korijena do vrhova. Kosa tijekom vremena upravo gubi one aminokiseline koje su odgovorne za čvrstoću kose (lizin, histidin i tirozin) i strukturu i oblikovanje molekule keratina. Kosa, odnosno vlas raste iz folikula nešto više od 1 cm mjesečno, ljeti brže nego zimi. Najbrže raste u dobi između 15 i 30 godina. Čovjek dnevno gubi 50 do 80 vlasi. Treba naglasiti da se kosa tijekom života mijenja pa nastaju promjene u njezinoj kvaliteti, strukturi i boji te odnosu debljih nasuprot srednjih i tankih vlasi.

Nepovoljan utjecaj na kosu imaju:

• pretjerana upotreba kemijskih sredstava za tretiranje kose
• nepravilna prehrana, pušenje, alkohol i stres
• neki lijekovi (kortikosteroidi, citostatici)
• UV zračenje
• neravnoteža u hormonskom statusu.

Najčešće vidljive promjene i oštećenja kose su:

• loša cirkulacija vlasišta i pretjerano opadanje kose
• loša kvaliteta (tanka, suha i lomljiva kosa bez sjaja)
• perut i seboroične promjene vlasišta
• depigmentacija (sijeda kosa).

Poremećaj cirkulacije vlasišta - najčešći uzroci:

• stres (više se izlučuje adrenalin koji dovodi do grča kapilara i smanjenja dotoka krvi u vlasište)
• premalo kretanja (ljudi koji puno sjede na radnom mjestu) pa je manje kisika u kapilarama
• položaj gdje je glava dugo nagnuta naprijed (rad za računalom) uzrokuje ukočen potiljak i usporava dotok krvi u vlasište.

Pojačano opadanje kose (alopecia) može biti:

• difuzno (kosa opada podjednako duž cijelog vlasišta)
• ograničeno (opadanje kose na jednom području najčešće kružnog oblika)
• progresivno (muški tip ćelavosti).

Najčešći uzroci koji dovode do opadanja kose su:

• genetska predispozicija
• metabolički poremećaji vezani uz neke bolesti (slabokrvnost zbog deficita željeza, hipertireoza odnosno prekomjerno izlučivanje hormona štitne žlijezde)
• žarišna upalna stanja (sinusi, zubi, krajnici upalne bolesti uha)
• menopauza (hormonska neravnoteža)
• dulja upotreba nekih lijekova (kortikosteroidi, citostatici)
• kod ograničenog oblika opadanja kose mogući su infektivni uzroci (toxoplasmoza)
• vitaminsko-mineralni deficit i nepravilna i neredovita prehrana.

Depigmentacija - sijeda kosa je fiziološki uvjetovana, ali može biti preuranjena. Do toga dolazi zbog smanjenja aktivnosti enzima tirozinaze u melanocitima korijena vlasi. Poznato je da Azijati sporije sijede jer im prehrana obiluje fosforom i višestruko nezasićenim masnim kiselinama, proteinima bogatim aminokiselinama koje sadrže sumpor (mahunarke - soja, morska riba, gljive, razne vrste luka) te neoljuštenom rižom koja je bogata vitaminima B skupine i biotinom (vitaminom H) kojeg ima puno i u zobi i zobenim prerađevinama.

Pojava peruti posljedica je loše cirkulacije vlasišta, ali može biti i znak deficita pojedinih vitamina i minerala. (vitamina A i Vitamina B5 - pantotenske kiseline, vitamina H (biotina), cinka i selena. Često je perut vlasišta udružena s ekcemima što može biti znak deficita omega-3 masnih kiselina (plava riba, laneno sjeme i ulje) te omega-9 masnih kiselina (maslinovo ulje). Najčešće se pojava peruti dovodi u vezu s deficitom selena, mikroelementa važnog za pravilan rad jetara i za imunološki sustav. Namirnice bogate selenom su morska riba (tuna) i plodovi mora, brokula, sve vrste luka, brazilski oraščić. Sjemenke buće, lana i sezama, uz žitarice (raž) i orašaste plodove (orasi, bademi, lješnjaci) osiguravaju dovoljan unos cinka i vitamina E. Deficit cinka može se prepoznati i po bijelim točkicama na noktima.

Kosa je nakon sunčanja i kupanja u morskoj vodi izložena toplinskom oštećenju (dehidraciji) jer dolazi do preraspodjele molekula vode. Ona postaje suha, ispucala i bez sjaja. Najviše strada upravo kemijski tretirana kosa (obojena). Za takvu kosu savjetuju se hranjivi šamponi i regeneratori, odnosno balzami bogati ceramidima (lipidne tvari koje obnavljaju strukturu kose) i proteinima soje ili aminokompleksa u kombinaciji s vitaminima koji kosi vraćaju čvrstoću, elastičnost i sjaj. Što je organizam više izložen stresu, to su mu više potrebni određeni vitamini i minerali, pri čemu treba naglasiti da stimulansi i šećer stvaraju uvjete stresa (potiču rad nadbubrežne žlijezde), pa treba smanjiti njihov unos kako bi se zatvoreni krug prekinuo. Kosa i koža su ekran na kome se najprije vidi deficit ili lošija iskoristivost (apsorpcija) određenih vitamina i minerala, s druge strane manjak vitamina i minerala može biti povezan s gotovo svim poremećajima koji u tijelu mogu nastati. Upravo stoga što pospješuju mnoge biokemijske procese u tijelu (aktiviraju enzimske sustave) koriste se i u prevenciji i (kao dopuna) u terapiji.

Za zdravlje kose važni su:
Vitamini:

1. vitamin A - koji daje kosi sjaj i punoću
2. vitamin B5  - povećava rast kose, pigmentaciju, ujedno je sastojak mnogih šampona i regeneratora za kosu
3. vitamin H (biotin) - popravlja strukturu vlasi, ubrzava rast i pigmentaciju, sprečava pucanje i cvjetanje kose
4. vitamin E kojim su bogata biljna ulja (maslinovo, čičkovo, ricinusovo i orahovo) savjetuje se za obnovu strukture vlasi i regeneraciju stanica (pakunzi i kreme za kosu).

Minerali:
Bakar, željezo, jod, mangan i magnezij važni su za cirkulaciju i opskrbu krvi kisikom, a pojačano se gube u uvjetima stresa. Bakar i željezo ulaze u sastav enzima za normalnu izgradnju stanica krvi, uz vitamine B6 i B12, pa se slabokrvnost brzo manifestira pojačanim opadanjem i slabijom kvalitetom kose. Fosfor je mineral koji je važan za strukturu kose.Uz ribu i mahunarke, bogat izvor fosfora su i pšenične klice koje primjerice imaju 12 puta više fosfora nego bijelo brašno.

ACU MEDIC  CENTAR akupunkture i nutricionizma, savjetovalište za pretilost i bolesti metabolizma, vitaminsko - mineralna dijagnostika, J. Šižgorića 19, Zagreb, tel.: (01) 34 56 974

< natrag