Kawasakijeva bolest

Piše: Martina Šunić Omejc, dr. med., spec. pedijatrije, Specijalna bolnica i rodilište Podobnik, Zagreb

Kawasakijeva bolest je akutna febrilna bolest obilježena promjenama na sluznici očne spojnice i usne šupljine polimorfnim osipom, promjenama na ekstremitetima, povećanjem limfnih čvorova vrata te multisistemskim vaskulitisom koji pokazuje posebnu sklonost za koronarne arterije.

Etiologija same bolesti je nepoznata, ali epidemiološke i kliničke prezentacije upozoravaju na abnormalni imunološki odgovor na određenu tvar. Kao mogući uzročnici opisuju se i neke bakterije, rikecije, mikoplazme, ali i retrovirusi. Kako se Kawasakijeva bolest mnogo češće pojavljuje u Japanaca te kod osoba s haplotipom HLA BW 22, može se pretpostaviti da postoji određena genetska predispozicija za ovu bolest. Način prijenosa i širenja bolesti je nepoznat.
Bolest se najčešće pojavljuje u djece između 1. i 7. godine života, češće u proljeće i zimi te češće zahvaća dječake.

Sama bolest ima tri faze:
Prvi, akutni febrilni stadij bolesti (od prvog do jedanaestog dana) počinje razdražljivošću, visokom temperaturom, izrazitim obostranim konjunktivitisom. Usnice su suhe i ispucane, sluznica ždrijela je zacrvenjena, a jezik nalik na jagodu. U oko 50% djece se nalazi jednostrano, negnojno povećani limfni čvorovi na vratu koji se povlače za od jednog do dva tjedna. Na trupu se pojavljuje osip, ruke i noge oteknu, a na dlanovima i tabanima se vidi crvenilo. Temperatura traje otprilike oko dvanaest dana.Tijekom ove faze se razvija vaskulitis i pankarditis, a kra-jem ove faze počinju se stvarati aneurizme i tromboze krvnih žila.
Drugi, subakutni stadij pojavljuje se između 10. i 45. dana bolesti, odnosno kada dolazi do porasta vrijednosti trombocita. Visoka temperatura perzistira unatoč provođenju antipiretskih mjera. Svi organi i sustavi mogu biti zahvaćeni. Može se pojaviti povećanje jetara i slezene, upala srčanog mišića, abdominalne smetnje (mučnina, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu), a oko 70% djece ima sterilnu piuriju kao znak uretritisa.
Stadij oporavka traje mjesecima, a obilježen je ljuštenjem kože oko noktiju, perianalno te perzistiranjem artralgija i/ili artritisa.
Komplikacije uključuju aneurizme koje mogu prsnuti, tromboze, upale organa.

Dijagnostički kriteriji za Kawasakijevu bolest uključuju:
temperaturu koja traje više od 5 dana uz najmanje od četiri navedena simptoma: promjene na usnama i sluznici usne šupljine i ždrijela, promjene na udovima, polimorfni osip, povećani limfni čvorovi na vratu.
Kod laboratorijske obrade karakterističan je nalaz normocitne anemije, leukocitoze s neutrofilijom, trombocitoze, ubrzane sedimentacije, povišene razine CRP-a kao parametra akutne upale, blago povišeni jetreni enzimi. U urinu se nalaze proteini, gnoj. Česte su promjene na EKG-u poput sinusne tahikardije, blok 1. stupnja. Na rtg snimci srca i pluća se može vidjeti povećano srce te ponekad i plućni infiltrati.
Diferencijalno dijagnostički u obzir dolaze virsne osipne bolesti (ospice, rubeola, exanthema subitum, infektivna mononukleoza, enteroviroze), streptokokoza, meningokokcemija, sindrom toksičnog šoka, leptospiroze, lajmska bolest, toksoplazmoza, potom kolagenoze, vaskulitisi, razne reakcije na lijekove.
Glavni cilj liječenja je spriječiti koronarnu bolest arterija te olakšati simptome. Djecu treba hospitalizirati i pratiti. Terapija započinje odmah intravenskim davanjem imunoglobulina, davanjem aspirina. Dva puta na tjedan kontroliraju se laboratorijski nalazi uz praćenje stanja srca. Vrlo je važno mirovanje u krevetu i parenteralna nadoknada tekućine.
Djeca se otpuštaju iz bolnice kada dođe do pada temperature i kada se opće stanje stabilizira. Dalje se kontroliraju i prate ambulantno od jedan do dva puta na tjedan uz ultrazvučni pregled nakon mjesec dana. Za većinu djece prognoza je dobra te se preporučuje pošteda od većih tjelesnih napora sljedećih od tri do šest mjeseci.

< natrag