Zdrav život, obiteljski časopis o zdravlju

obiteljski časopis o zdravlju

 
  • Medical Intertrade
  • Ljekarne Joukhadar

kontakt

Homocistinurija

Piše: mr. sc. Ivana Hanzl Dujmoviæ, dr. med., Solpharm d.o.o.

Homocistinurija je nasljedna metabolička bolest koju uzrokuje nedostatak jednog od enzima koji sudjeluju u metabolizmu aminokiseline metionina. Bolest se nasljeđuje autosomno recesivno, što znači da su oba roditelja "nosioci" bolesnog gena, ali nemaju znakove bolesti, a šanse da dijete dobije bolest su 1:4.

Zbog nedostatka enzima koji razgrađuju metionin u homocistein, u tijelu se nakuplja homocistein koji u velikim količinama ima otrovan učinak na organizam. Takav enzimski defekt dovodi do bolesti koja zahvaća vezivna tkiva, mišiće, središnji živčani sustav te krvne žile i srce. Najčešći simptomi koji se pojavljuju kod homocistinurije su dislokacija, odnosno pomak očne leće, krvni ugrušci koji mogu nastati u krvnim žilama i uzrokovati za život opasna stanja kao što je moždani udar i infarkt te nepravilan razvoj koštanog sustava.

Homocistinurija je rijetka bolest s prosječnom poja­vnošću od 0,1% do 1:100 000 stanovnika. Od nje češće obolijevaju muškarci nego žene. Životni je vijek tih pacijenata skraćen.

Simptomi bolesti pojavljuju se već u ranom djetinjstvu. Zaostajanje u rastu i razvoju može se zabilježiti već u djece između 2. i 3. godine. Neurološki simptomi također se mogu pojaviti vrlo rano, čak u prvoj godini djetetova života, a uglavnom su vezani uz pojavu krvnih ugrušaka u mozgu.­ Homocistinurija bi se uvijek trebala uzeti u obzir kod djece s neurološkim promjenama, posebno u kontekstu­ zaostajanja u razvoju. Osteoporoza se poja­vljuje tijekom djetinjstva, a najviše je pogođena kralje­žnica. Udovi postaju karakteristično izduženi i tanki.­ Prsti ruke imaju karakterističan izgled koji se naziva arahnodaktilija­ (grč. arachne?-?pauk, daktylos?-?prst), a opisuje se kao izgled pauka. U polovine pacijenata koji boluju od homocistinurije prisutni su i psihijatrijski simpto­mi poput agresivnosti. U ranom djetinjstvu pojavljuje se kratkovi­dnost koja počinje s manjom dioptrijom, ali u vrlo kratkom­ vremenu dolazi do njezina naglog porasta. Visoka dioptrija obično prethodi pomaku očne leće koja postoji u većine bolesnika s homocistinurijom.

Najbitnije i za život opasne promjene su one na krvnim žilama. Zbog povećane razine homocisteina u krvi, može doći do suženja krvnih žila i do stvaranja krvnih ugrušaka. Krvni ugrušci mogu začepiti krvne žile te, ovisno o dijelu tijela u kojem se začepljenje dogodi, različite probleme. Ako dođe do začepljenja krvne žile u mozgu, dolazi do moždanog udara, u plućima do plućne embolije, a može se pojaviti i tromboza dubokih vena. Te promjene češće su u odraslih bolesnika ili u adolescentno doba, a rijetke su u djetinjstvu, iako je zabilježeno nekoliko slučajeva.

Pacijenti često imaju svijetlu, tanku i lomljivu kosu te blijedu, ružičastu kožu. Na koži se također znaju pojaviti i promjene koje izgledaju poput mrežolikih ili prstenastih pjega različite veličine i karakterističan tzv. leptir osip na licu koji zahvaća nos i obraze te ima oblik poput leptira raširenih krila. Koža je često suha i pacijenti se pojačano znoje.

Dijagnoza homocistinurije postavlja se na temelju kr­vnih­pretraga i mokraće. Nakon pregleda liječnika koji na temelju simptoma postavi sumnju na homocistinuriju, određuje se razina aminokiselina homocisteina i metionina u krvi i mokraći. Kada se konačna dijagnoza postavi, određuje se terapija za pacijenta.

Cilj liječenja homocistinurije snizivanje je razine homocisteina u krvi, što poboljšava kliničke simptome i prevenira progresiju bolesti. U prvom redu mora se smanjiti unos aminokiseline metionina koja se normalno nalazi u hrani koju svakodnevno konzumiramo. Pacijentu se trebaju pružiti detaljne informacije o hrani koju treba izbjegavati. Namirnice koje sadrže velike količine metionina su špinat, kuhani kukuruz, grašak, brokula, gljive, krumpir, svi orašasti plodovi poput kikirikija, pistacija itd. U dijeti treba uzimati namirnice koje sadrže male količine metionina kao što su: mrkva, rajčica, kupus, krastavci, banane, nektarine, breskve, lubenica itd. Dijeta s reduciranim unosom metionina jedna je od najstrožih dijeta za metaboličke bolesti tako da je pridržavanje vrlo teško.

Drugi korak u liječenju bolesnika s homocistinurijom je odabir prikladne terapije. Vitaminima B 6 i B 12 te folnom­ kiselinom kod nekih se pacijenata uspješno regulira razina homocisteina u krvi i u mokraći, ali kod nekih pacijenata vitamini B nemaju učinka. Kod svih pacijenata, a posebice kod onih kod kojih vitamini B nemaju učinka primjenjuje se betain. Betain je prirodna tvar koja se dobiva iz šećerne repe. Kod pacijenata s homocistinurijom betain snizuje razinu homocisteina ispod razine koja je otrovna za organizam tako što olakšava put pretvorbe homocisteina ponovno u metionin. Snizivanje homocisteina u krvi poboljšava kliničku sliku, odnosno simptome bolesti. Nažalost, oštećenja organizma koja su se već razvila, poput koštanih abnormalnosti ili mentalne retarda­cije ne mogu se ispraviti, ali uvelike se može poboljšati kvaliteta života tih pacijenata te smanjiti smrtnost u ranoj dobi od posljedica infarkta ili moždanog udara.

Raznolikost simptoma bolesti često je uzrokom postavljanja kasne dijagnoze. Što ranijim prepoznavanjem bolesti i pravodobnom primjenom dijete i terapije postižu se bolji rezultati u liječenju pacijenata s homocistinurijom. Liječenje homocistinurije je doživotno.

< natrag